Šifra: 337654 Artikl je dostupan
Cijena: 0,44 €
Broj: | 1343 |
---|---|
Vrijednost: | 3,30 kn |
Dizajn: | Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba |
Veličina: | 34,08 x 35,50 mm |
Papir: | bijeli, 102 g, gumirani |
---|---|
Zupčanje: | češljasto, 14 |
Tisak: | višebojni ofset |
Tiskara: | AKD d.o.o., Zagreb |
Datum izdanja: | 20.5.2021. |
Naklada: | 50 000 primjeraka po motivu |
Posjed je pripadao različitim plemićkim obiteljima (Zrinski, Drašković, Gyulaj i dr.) od kojih su grofovi Drašković Trakošćanski ostavili najvidljiviji trag. Posjedovali su Brezovicu od 1660. do 1807. kada Janko Drašković prodaje dvorac hrvatskom banu Ignjatu Gyulaju.
Dvorac Brezovica – barokni dvorac grofova Drašković Trakošćanskih Dvorac Brezovica, udaljen 13 km od Zagreba, jedan je od najvažnijih primjera barokne arhitekture dvoraca u Hrvatskoj, premda desetljećima bez namjene i u jako lošem stanju. Ime Brezovica spominje se krajem 13. stoljeća, plemićki je posjed od kraja 14. stoljeća, a renesansni burg u 16. stoljeću. Posjed je pripadao različitim plemićkim obiteljima (Zrinski, Drašković, Gyulaj i dr.) od kojih su grofovi Drašković Trakošćanski ostavili najvidljiviji trag. Posjedovali su Brezovicu od 1660. do 1807. kada Janko Drašković prodaje dvorac hrvatskom banu Ignjatu Gyulaju. U doba Draškovića Brezovica je doživjela gospodarski i kulturni razvoj, a dvorac je iz dotadašnje skromne zgrade krajem 18. stoljeća dograđen i preuređen u trokrilni barokni dvorac s ugaonim kulama te perivojem istaknute jednoosne koncepcije. Dvorac je prepoznatljiv po središnjoj dvorani na katu s vrijednim zidnim slikama po svim zidovima. Zidovi su oslikani prizorima iz Sedmogodišnjeg rata (1756. – 1763.) u kojem su sudjelovali Josip Kazimir Drašković (1714. – 1765.) i njegov sin Ivan VIII. Drašković (1740. – 1788.). U hrvatskoj povijesti umjetnosti ti su oslici rijedak primjer očuvanoga zidnog slikarstva svjetovne tematike iz baroknog doba. U 19. i 20. stoljeću dvorac je doživljavao arhitektonske preinake, ali bez ključnih zadiranja u baroknu arhitektonsku zamisao. U 19. stoljeću ban Gyulaj dao je urediti sjeverno glavno pročelje. Godine 1912. dvorac kupuje Zagrebačka nadbiskupija za ljetnu rezidenciju nadbiskupa Antuna Bauera. Na imanju je tada uređeno veliko gospodarstvo koje je Nadbiskupiji donosilo prihode od ratarstva i stočarstva za održavanje dvorca. Arhitektonsko uređenje dvorca s manjim preinakama vodio je arhitekt Viktor Kovačić, začetnik hrvatske moderne arhitekture, a sudjelovao je i slikar Ljubo Babić. Dvorac je 1946. nacionaliziran te se do 1990. koristi za potrebe vrtlarske škole, diskokluba i restorana, a 2006. vraćen je Zagrebačkoj nadbiskupiji. Dvorac i dvorski sklop čekaju priliku za novi život.
Naziv: | DVORCI HRVATSKE |
---|---|
Vrsta: | P |
Opis: | Motivi: Brezovica (Brezovica), Erdödy (Jastrebarsko), Laduč (Laduč), Novi dvori (Zaprešić) Marke su izdane u arčićima od 9 maraka te u zajedničkom arku od 8 maraka (2 x 4v) i s 8 privjesaka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). |
Datum: | 20.5.2021. |
Ostale marke u ovoj seriji:
![]() | ![]() | ![]() |