MODERNA ARHITEKTURA I DIZAJN ZGRADA KRALJEVSKE SVEUČILIŠNE BIBLIOTEKE I KRALJEVSKOG ZEMALJSKOG ARHIVA

Zgrada Kraljevske sveučilišne biblioteke i Kraljevskog zemaljskog arhiva, dovršena 1913., jedan je od najreprezentativnijih primjera u nizu hramova nacionalne kulture sagrađenih na perivojima zagrebačke Zelene potkove. Riječ je o kapitalnom ostvarenju u kojem su načela moderne arhitekture i dizajna u spoju funkcionalnosti i estetike secesijskog Gesamtkunstwerka na najbolji način prožeta s reprezentiranjem kulturne politike.
Na natječaj za „gradnju nove zemalj. biblioteke i uređenje okoliša na Zapadnom perivoju“ raspisan 1909. među devet pristiglih radova odabrano je rješenje Rudolfa Lubynskog (1873. – 1935.), jednog od protagonista secesije u hrvatskoj arhitekturi. Monumentalna zagrebačka „bibliotečna palača“ projektirana je prema najvišim standardima za knjižnice tog doba. Primijenjena je tada najsuvremenija tehnologija spregnute željezno-betonske skeletne gradnje na čeličnim nosačima, s betonskom zaštitnom opnom i betonskim stropnim pregradama, a ovaj nimalo jednostavan zadatak u cijelosti su izveli domaći graditelji. Modularno prostorno rješenje omogućilo je izrazito funkcionalnu strukturu interijera premreženog prostorima različitih namjena, s težištem na središnjoj osi, koja povezuje sve traktove zgrade, od glavnog ulaza i vestibila sa stubama u prvi kat, preko atrija do velike studentske čitaonice sa 176 mjesta.
Za slikarske i skulptorske ukrase koji tvore cjelovit ikonografski program duhovnog identiteta nacionalne kulture angažirani su vodeći hrvatski umjetnici tog vremena. Teme je odabrao tadašnji župan Janko pl. Jelačić, a mjesta pojedinih dekoracija odredio je Lubynski. Vlaho Bukovac je za veliku čitaonicu izradio sliku Razvitak naše književnosti, dok su ostale kompozicije izveli Menci Klement Crnčić, Oton Iveković, Robert Auer, Mirko Rački, Ivan Tišov, Ferdo Kovačević i Gabrijel Jurkić. Brončane reljefe izvela je kiparica Mila Wodsedalek-Vod, dok će Robertu Frangešu i Rudolfu Valdecu biti povjerena izvedba kiparskih radova na pročeljima. Valdec će na zabatu južnog pročelja izvesti reljefnu alegoriju knjižarstva, a Frangeš na glavnom, sjevernom, pročelju reljefne alegorije koje predstavljaju „Liečništvo, Bogoslovlje, Mudroslovlje i Pravoslovlje“. Zgrada je nadvišena kupolom koju flankiraju po četiri sove od bakra, simboli spoznaje i mudrosti.
Svoj kreativni potencijal arhitekt Lubynski jednako je uspješno izrazio i u svojstvu dizajnera. Kompletan namještaj izveden je prema njegovim nacrtima u renomiranoj zagrebačkoj stolarskoj tvrtki Antona Kontaka, a osmislio je i čitav ansambl dekorativne i funkcionalne opreme od metala te lustere i svjetiljke.
Simbole najviših duhovnih vrijednosti nosi monumentalan i reprezentativan arhitektonski izraz na razmeđu secesije i neoklasicizma. Eksterijer se odlikuje odmjerenim ritmom vertikalne artikulacije otvora i pilastara sa snažnim akcentima ulaznog portala, rizalita i kupole na glavnom pročelju. Oprema i dekoracije interijera također se odlikuju istaknuto reprezentativnim obilježjima. U velikoj studentskoj čitaonici geometrizam i tektonika prostora čine okvir univerzalnim vrijednostima nacionalne kulturne povijesti predstavljenim ikonografskim programom, dok vrhunska obrada i izvedba mobilijara te pomno odabrani materijali zaodijevaju ambijent visokoestetiziranim svečanim karakterom. Primjer stolnih svjetiljaka iz profesorske čitaonice upućuje na to da osobitu ulogu u oblikovanju interijera imaju rasvjetna tijela, koja raznolikošću tipova, vrhunskom kvalitetom materijala i rafiniranim dizajnom čine zasebnu temu u individualiziranju interijera.
U cjelini, kao i u svakom pojedinom detalju zgrada Kraljevske sveučilišne biblioteke i Kraljevskog zemaljskog arhiva – danas u funkciji Hrvatskog državnog arhiva – ostvaruje težnju secesijskog stila totalnom umjetničkom djelu. Njegov je krajnji domet sinteza arhitekture, vizualnih umjetnosti i dizajna, a pravi smisao dobiva postajući kvalitetom svakodnevnog života, koji stoji uz bok europskim konceptima tog doba.
 
                                                                                                                       Jasna Galjer